DISKUS HERNIJA VRATA

UČESTALOST VRATNE DISKUS HERNIJE

Učestalost vratne diskus hernije je velika. U SAD vratni oblik diskkus hernije bez simptoma otkriven je kod 10% osoba mlađih od 40 godina i 5% osoba starijih od 40 godina. U istraživanju koje  je uraženo u Italiji 1996 god. Učestalost vratnog diskusa sa pritiskom na koren živca bila 3.5 slučajeva na 1000 stanovnika što je jako mnogo. Slične su učestalosti i u drugim zemljama.

Cervikalne diskus hernije se u oko 90% slučajeva viđaju u nivoima između 5,6,7 vratnog pršljena (C6-C7 i C5-C6,) i to u nivou C6-C7 u oko 70% slučajeva, a u nivou C5-C6 u oko 20% slučajeva. Iako vratni diskus nije izložen istom optere­ćenju kao lumbalni, velika pokretljivost vratne  kičme sa izraženim degenerativnim promenama daje najveću učestalost di­skus hernije u petoj deceniji života.

SIMPTOMI VRATNE DISKUS HERNIJE

Simptomi kod vratne diskus hernije najčešće nastaju naglo, obično u snu usled trzaja vrata pri okretanju. Ređe nastaju postepeno usled preopterećenja. Osnovni simptomi su:

  • Bol u vratu , koji je najčešće hronični, mada može biti i akutni čija je osnovna karakteri­stika da se pojačava pri istezanju vrata,
  • Međulopatični diskusom vratne kičme uzokovani bol
  • Simptomi nadražaja korena vratnih živaca – bol i oštećenje nerava koje se manifestuje ,
  • Znaci pritiska na kičmenu moždinu u vratnom delu – medularne kompresije, tj. cervi­kalne mijelopatije.

Za cervikalnu radikularnu kompresiju in­dikativni su:

  • Spurling test – pritisak na vrat sa sa­vijanjem glave na bolnu stranu čime se provociraju i pojačavaju  tegobe,
  • Aksijalna manuelna trakcija od 10 do 15 kilograma u ležećem položju – povlačenje vrata po uzdužnoj osovini u ležećem položaju snagom koja je potrebna za podizanje tereta od 10-15 kg čime se uklanja bol,
  • Spuštanje ramena sa podizanjem šake iznad glave čime se takođe uklanjan ili umanjuje

logo-footer-lecenje-bolaKAKO PREPOZNATI VRATNE RADIKULOPATIJE

  • Radikulopatija korena C6 se karakteriše bolom i poremećajem senzibiliteta u zadnjoj strani vrata, prednjoj strani nadlakta, spoljnjoj strani podlakta, zadnjoj strani šake i kažiprstu. Oslabljeni su savijanje ruke u laktu i opružanje šake.
  • Kod radikulopatije korena C7 bol i poremećaji senzibiliteta su u zadnjoj strani vrata, ramenu, zadnjoj strani nadlakta, podlakta i u srednjem prstu. Oslabljeno je opružanja podlakta.
  • Kod radikulopatije korena C8, bol sa poremećajem senzibiliteta “ide” unutrašnjom stranom podlakta u mali prst. Granice bola i poremećaja senzibiliteta nisu oštre, tako da su u kliničkoj slici česta preklapanja.

Vratni diskCERVIKALNA MIJELOPATIJA – pritisak diskusa na kičmenu moždinu

Cervikalna mijelopatija nastaje kao re­zultat kompresije ili pritiska  uzrokovane suženjem spinalnog(kičmenog)  kanala. Mijelopatija je posledica direktnog pritiska i nedostatka kiseonika u kičmenoj moždini zbog pritiska na male krvne sudove koji je hrane ili pritiska na glavni krvni  sud koji  donosi kisonik kičmenoj moždini u prostoru izmežu dva pršljena.

Simptomatologija vratne mijelo­patije obično sporo napreduje, mada nije neuobičajeno da dođe do naglog po­goršanja, naročito posle povrede. Najče­šći simptom je mišićna slabost spastičnog tipa  koja zahvata donje ekstre­mitete(noge).

ŠTA SVE MOŽE DA IZAZOVE VRATNU MIJELOPATIJU

Pored vratnog diskusa mijelopatiju mogu da izazovu:

(1) spinalni tumori  koji imaju dužu progresiju (pogoršanje) simptoma, naglašen motorni deficit (smanjenu mišićnu snagu) i manje izražen bolni sin­drom,

(2) tumorI brahijalnog pleksusa i sindrom torakalne aperture kod kojih bol i parestezije nemaju radikularnu distribu­ciju i ne izazivaju ih pokreti vrata već kom­presija na brahijalni pleksus.

(3) sindrom karpalnog i kubitalnog kanala (uklještenje živca u predelu šake i lakta)  sa bolovima u senzitivnoj distribuciji odgovarajućih nerava koji se mogu širiti naviše, ali retko do­sežu rame i nikad se ne šire do lopatice i grudi i koje ne izazivaju pokreti vrata već perkusija (kuckanj) mesta kompresije (pritiska).

cervical_radiculopathy_intro01 radikulopatijaKAKO PREPOZNATI VRATNE MIJELOPATIJE I RADIKULOPATIJE

  • Hronični bol, u vratu, polopatičnom regionu i  ramenu.
  • Slabost mišića i trnjenje u rukama
  • Senzorne promene u nogama
  • Slabosti mišića u nogama
  • Teškoće sa hoodom (spastičan hod na širokoj osnovi, nesiguran u trzajima)
  • Znaci gornjeg motornog neurona (spastičnost, hiperreflekija, klonus, znaci Babinskog i Hofmana, poremećaji funkcije creva i bešike
  • Znaci donjeg motronog neurona (hiprefleksija- smanjeni refleksi I atrofija – sušenje nogu

Magneetna rezonancaKAKO POSTAVITI DIJAGNOZU

Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora sa pacijentom – anamneze, kliničkog pregleda lekara i rendgenskih snimanja vrata.

Osnovne radiografske dijagnostičke me­tode su:

  • Nativne radiografije (običan snimak vrata) koji pokazuje suženje intervertebralnog prostora, osteofite koji ulaze u spinalni kanal ili intervertebralne otvore, suženje anteriorno-posteriornog (prednje –zadnjeg) dijametra (prečnika)  na manje od 11 mm kod hroničnog toka bolesti,
  • Cervikalna mijelografija
  • CT sa intratekalnim davanjem male ko­ličine kontrasta čime se dobro prikazu­je kompresija (pritisak) na korenove živaca,
  • Magnetna rezonanca, koja je danas su­verena metoda. Ona direkt­no prikazuje neuralne strukture i daje više detalja o mekim tkivima. Pored toga, ona prika­zuje cervikalni kanal u sagitalnoj i aksijalnoj projekciji, omogućava razlikovanje diskus hernije od osteofita i procenu stepena kompresije na koren.

iglaLEČENJE VRATNE DISKUS HERNIJE

Lečenje vratne ili cervikalne diskus hernije je u većini slučajeva konzervativno, a izuzetno hiruruško. Način lečenja zavisi da li je bol akutan ili hroničan. Konzervativno lečenje kod hroničnog bola obuhvata davanje injekcija uzimanje lekova, vežbanje i upotrebu sredstava za podršku.

Cilj terapi­je je uklanjanje simptoma, a pre svega bo­lova, što se postiže u preko 95% slučajeva. Ovo se može postići mirovanjem, nošenjem čvr­stog okovratnika, ili intermitentnom cervikalnom trakcijom (dva do tri puta dnevno po 10 do 15 minuta), lokalnom prZloupotreba-lekovaimenom toplote i masažom, primenom analge­tika, nesteroidnih antireumatika i mišićnih relaksanata, a u izvesnim slučajevima i epiduralnom infiltracijom lokalnim anestetici­ma ili steroidima. Kod cervikalne mijelopatije ovom terapijom se postiže poboljšanje kod oko 50% pacijenata. Kada govorimo o bolu u vratu treba naglasiti da postoji velika zloupoteeba medikamenata, Oni se po

KADA OPERISATI VRATNU DISKUS HERNIJU

BOL:

  • težak radikularni bol koji ne reaguje na konzervativnu terapiju posle 10 dana kod diskus hernije, odnosno tri nedelje kod spondiloze,
  • hronični ili recidivantni bol, Značajan motorni deficit na ruci koji ne reaguje na konzervativnu terapiju,

MIJEKOPATIJA.

Cilj operacije je da zaustavi progreHirurg-300x200siju, a samo kod malog broja pacijenata dolazi do značajnijeg poboljšanja neurološkog de­ficita

 

Pozdravna reč autora

 O blogu
O blogu

Ideja ovog bloga je da se napravi online zajednica i web klinika koja bi se bavila problemom hroničnog bola i stresa.
Uvereni smo da ćete, što više znate o hroničnom bolu, što više znate o sopstvenom bolu, i faktorima koji utiču na njega biti spremniji da se borite protiv njega.

Hvala Vam na poseti!

 Autor bloga
Autor bloga

Poštovani posetioci, zahvaljujem Vam se na poseti!
Nadam se da ćete u tekstovima i savetima koje sam za Vas pripremio naći korisne stvari i primeniti u praksi.
Pišite, ostavite komentare, dajte predloge i sugestije, iznesite svoja iskustva
Hvala

dr Bratislav Branković